U godinama gladi ptice radije uzgajaju mužjake

Australski zoolozi potvrdili su da životinje mogu utjecati na omjer spolova u vlastitom potomstvu. Ova hipoteza rođena je dosta davno i postupno je dobivala posredne dokaze. Njegova je suština da u povoljnim ili nepovoljnim okolišnim uvjetima roditeljima je lakše odgajati kćeri ili sinove. Istraživanja na pticama, gmazovima i sisavcima pokazala su da omjer spolova u potomstvu ovisi o uvjetima okoline. Ali dugo je postojala neodoljiva nejasnoća. Nije jasno je li to zbog činjenice da se tijelo roditelja ne osjeća dobro u nepovoljnim uvjetima ili sasvim zdravi ljudi mogu nekako preraspodijeliti omjer spolova u potomstvu.

Istraživači sa Sveučilišta Macquarie (Australija) uspjeli su riješiti ovaj problem. Zoolozi su uzeli pedesetak mladih trobojnica i podijelili ih u dvije skupine. Neki su držani na dijeti bogatoj hranjivim tvarima, od kojih su 20% bili proteini, drugi su držani na dijeti s malo hranjivih tvari, sa samo 8% proteina. No, istodobno su istraživači pokušali osigurati da ptice iz obje skupine dobiju istu težinu i općenito se dobro osjećaju. Nakon 12 tjedana obavljeni su testovi sa zebama, koji su potvrdili da su svi zdravi, nakon čega su poslani u uzgoj.

Pokazalo se da su ženke koje su sjedile na dijeti osiromašenoj proteinima proizvele mnogo više mužjaka. Suprotan obrazac uočen je kod onih koji su jeli hranu bogatu proteinima: imali su povećan postotak kćeri. Treba imati na umu da su mužjaci zeba nepretenciozni: ako nema dovoljno kvalitetne hrane, "dječaci" i dalje brže rastu, rastu zdravi i ranije lete iz gnijezda u usporedbi s "djevojčicama" koji se nalaze u istim uvjetima. Oko polovice mladih ženki nije preživjelo samostalnu dob ako uvjeti nisu bili previše dobri, dok je stopa smrtnosti među mladim muškarcima bila samo oko 7%.

Još jednom treba naglasiti da su majke bile zdrave, njihov organizam je jednostavno zaključio iz trenutnih uvjeta okoline i promijenio omjer spolova u potomstvu, dovodeći ga do optimuma u smislu preživljavanja. U nepovoljnim uvjetima trud ženke neće biti uzaludan ako je gnijezdo pretežno muško. Što se tiče ostalih životinja, istraživači sugeriraju da imaju isti mehanizam, kao i ljudi. (Iako je teško moguće eksperimentalno ispitati učinak loših životnih uvjeta na postotak djevojčica u ljudskom potomstvu.) Detalji ovog mehanizma su još uvijek skriveni od istraživača, iako postoji pretpostavka da, najvjerojatnije, glavna uloga ovdje pripada hormonima stresa.

Kiril Stasevich