haringa riba (Clupeiformes) imati tijelo jako bočno stisnuta i prekrivena ljuskama koje lako padaju. Nedostaje bočna linija. Zubi mala ili odsutna. Repna peraja homocerkalna. Tijela kralježaka u pravilu su okoštala u značajnom dijelu kralježnice; tijela kralježaka u sredini su obično perforirana s rupom, ponekad prilično velikom. nema weber stroja. Ima urostil (hipuraliju). Postoje intermuskularne kosti. Obično i premaksilarne i maksilarne kosti graniče s maksilom. U donjoj čeljusti, articulare se može sastojati od dermalnog i endohondralnog dijela. Ima endohondralnu supraokcipitalu. Vomer je obično nesparen. Obično je prisutan mezokorakoid. Tragovi ganoina samo u fosilima. Obično otvoren mjehur. Kost i ljuske obično imaju koštane stanice, ali ne i tubule. Ljuske su obično cikloidne. Zdjelične peraje nalaze se na sredini trbuha, iznad njih je jedna leđna peraja. Na trbušnoj strani nalazi se oštra kobilica ljuskica. školovanje ribe.
Uglavnom uzgajaju pelagične ribe, naseljavajući mora cijelog svijeta - široka raznolikost vrsta karakteristična je za tropske krajeve. Postoje anadromni oblici (žive u moru, idu u rijeke radi razmnožavanja) - nekoliko vrsta je slatkovodnih. Preko 300 vrsta u 4 obitelji.
![Riba haringa (clupeiformes) Riba haringa (clupeiformes)]()
Atlantska haringa (Clupea harengus)
Hrane se planktonskim životinjama koristeći škržne grablje. Neki od njih, kao što su morske haringe, papaline, papaline, sardine itd., provode cijeli život na moru. Druge (većina haringe Kaspijskog, Azovskog i Crnog mora) dižu se da se mrijeste u rijekama.
Lijepo se provedi komercijalnu vrijednost.
U sjevernom Atlantiku i susjednim morima Arktičkog oceana rasprostranjena je norveška haringa Clupea harengus - duljina doseže 36-40 cm. Živi do 20-25 godina, spolno zreo sa 5-7 godina. Godišnje ženka pomete 14-70 tisuća. jaja. Razmnožavanje se događa u blizini obala Norveške, Islanda, Grenlanda, Kanade. Jata koja se mrijeste idu u more na tov, prelaze 10 km ili više dnevno, prodiru daleko na sjever. Baltički oblik ove haringe, poznat kao haringa, postaje spolno zreo u dobi od 2-3 godine, dužine 13-15 cm. Daje otprilike polovicu ulova u Baltičkom moru. Europska papalina - Sprattus sprattus nalazi se u velikim jatima od Norveške i Baltika do Sredozemnog i Crnog mora. U četvrtoj godini života riba doseže duljinu od 12-15 cm. U jesen masnoća iznosi 12-15% tjelesne težine. Proizvedeno u velikim količinama. Važna hrana za mnoge vrste velikih riba.
![Riba haringa (clupeiformes) Riba haringa (clupeiformes)]()
crnomorska papalina (Sprattus sprattus)
U Crnom i Kaspijskom moru živi haringa s crnom leđima - Caspiotosa kessleri duga do 50 cm. Postaju spolno zreli sa 3-4 godine. Prije mrijesta mast može iznositi 6-18% tjelesne težine. Odlaze na mrijest u rijeke, ponekad prolaze i do 30-70 km dnevno; prije izgradnje brana, popeli su se uz Volgu za 2-3 tisuće. km. Nakon mrijesta, neki od proizvođača umiru, drugi skliznu u more i nakon hranjenja ponovno se razmnožavaju sljedeće godine. Ženka mrijesti 135-310 tisuća jaja. Jaja i izležene ličinke struja postupno odnosi, a mladež na kraju završava u moru. U Azovskom, Crnom i Kaspijskom moru postoje 4 vrste tuljana (kilek) str. Clupeonella. Brojne i služe kao hrana za mnoge vrijedne ribe, uključujući haringu. Može pohraniti velike količine masti (6-19% tjelesne težine). Intenzivno se trguje. Lagani ribolov se široko koristi: jata tuljana noću privlače na plovilo snažna svjetiljka spuštena u vodu i usisana pumpama kroz crijeva.
Haringe su poznate od srednjeg trijasa.
Sistematika reda nalik na haringu:
- Porodica: Chirocentridae Cuvier & Valenciennes, 1846. = Prerab
- Rod: Chirocentrus Cuvier, 1816 =
- Vrsta: Chirocentrus dorab Forsskal, 1775 = Dorab
Porodica: Clupeidae Bonaparte = haringa
Podfamilija: Alosinae=
Rod: Alosa Cuvier, 1829 = Shads
Vrsta: Alosa alosa Linnaeus, 1758 = Shad
Podvrsta: Alosa alosa bulgarica Drensky, 1934 = crnomorska sjenka
Vrsta: Alosa brashnikovi Borodin, 1904 = Dolginskaya haringa, ili Brazhnikovskaya
Podvrsta: Alosa braschnikowi autumnalis Berg, 1915 = Bigeye haringa
Podvrsta: Alosa brashnikovi agrachanica Miehailowskaja, 1941 = Agrahan haringa
Podvrsta: Alosa brashnikovi grimmi Borodin, 1904 = Astrabadska haringa, ili bijeloglava
Podvrsta: Alosa brashnikovi kisselewitschi Bulgakov = haringa Gasan-Kulinskaya
Podvrsta: Alosa brashnikovi maeotica Grimm, 1901 = kerčanska haringa
Podvrsta: Alosa brashnikovi nivchi = Krasnovodsk haringa
Podvrsta: Alosa brashnikovi orientalis Mikhailowskaja, 1941 = orijentalna haringa
Podvrsta: Alosa brashnikovi sarensis Miehailowskaja, 1941 = sarin haringa
Vrsta: Alosa caspia Eichwald, 1838 = Kaspijska sjenka
Podvrsta: Alosa caspia caspia Eichwald, 1838 = Sjeverna kaspijska sjena
Podvrsta: Alosa caspia knipowitschi Iljin, 1927 = Enzelian shad
Podvrsta: Alosa caspia paleostomi Sadowsky, 1934
Podvrsta: Alosa caspia persica Iljin, 1927 = Astrabadski hlad
Podvrsta: Alosa caspia salina Svetovidov, 1936 = sjeveroistočna kaspijska hladovina
Podvrsta: Alosa caspia tanaica Grimm, 1901 = Azov Puzanok
Vrsta: Alosa fallax Lacepede, 1800 = Finta
Podvrsta: Alosa fallax nilotica Geoffroy Saint-Hilaire, 1808 = sredozemna finta
Vrsta: Alosa kessleri Grimm, 1887 = Kesslerova haringa, ili crna kukavica
Podvrsta: Alosa kessleri pontica Eichwald, 1838 = crnomorsko-azovska ili dunavska haringa
Podvrsta: Alosa kessleri volgensis Berg, 1913 = Volška haringa
Vrsta: Alosa maeotica Grimm, 1901 = crnomorsko-azovska haringa
Vrsta: Alosa nordmanni Antipa, 1906 = crnomorska sjenka
Vrsta: Alosa sapidissima Wilson, 1811 = haringa
Vrsta: Alosa saposchnikowii Grimm, 1887 = Sjena velikih očiju
Vrsta: Alosa sphaerocephala Berg, 1913 = Okrugla sjenka
Vrsta: Alosa tanaica Grimm, 1901 = Azovska hladovina
Rod: Brevoortia Gill, 1861 = Menhadens
Vrsta: Brevoortia tyrannus Latrobe, 1802 = atlantski menhaden
Rod: Caspialosa Berg, 1913 = Ponto-kaspijska haringa
Vrsta: Caspialosa curensis Suworow, 1901 = Kizilagach haringa
Vrsta: Caspialosa pontica Eichwald, 1838 = crnomorska ili donska haringa
Vrsta: Caspialosa sphaerocephala Berg, 1915 = Agrakhan shad
Vrsta: Caspialosa suworowi Berg, 1913 = Suvorov hlad
Rod: Ethmalosa=
Rod: Ethmidium
Rod: Gudusia=
Rod: Hilsa=
Rod: Tenualosa = Tenualoza
Vrsta: Tenualosa ilisha Hamilton-Buchanan, 1822 = indijska tenualosa
Podfamilija: Clupeinae=
Rod: Amblygaster Bleeker = Amblygaster Sardinella
Vrsta: Amblygaster sirm Walbaum, 1792 = Pjegava sardinela
Rod: Clupea Linnaeus, 1758 = Morska haringa, ili oceanska
Vrsta: Clupea harengus Linnaeus, 1758 = atlantska haringa
Podvrsta: Clupea harengus harengus Linnaeus, 1758 = Murmanska haringa
Podvrsta: Clupea harengus membras Linnaeus, 1761 = Salaka
Podvrsta: Clupea harengus pallasi Valenciennes = istočna haringa
Vrsta: Clupea pallasi Valenciennes, 1847 = pacifička haringa
Podvrsta: Clupea pallasi marisalba Berg, 1928 = bijelomorska haringa
Podvrsta: Clupea pallasii suworowi Rabinerson, 1927 = češka pechora haringa
Rod: Clupeonella Kessler, 1877 = Tulki
Vrsta: Clupeonella abrau Maljatskij, 1930 = papalina, ili Abrau papalina
Vrsta: Clupeonella caspia Svetovidov, 1941 = kaspijska papalina
Vrsta: Clupeonella cultriventris Nordmann, 1840 = Tyulka, ili kaspijska papalina
Vrsta: Clupeonella engrauliformis Borodin, 1904 = papalina inćuna
Vrsta: Clupeonella grimmi Kessler, 1877 = papalina velikih očiju
Vrsta: Clupeonella macrophthalma Kessler, 1877 = papalina velikih očiju
Rod: Escualosa
Rod: Harengula Valenciennes, 1847 = Harengula
Vrsta: Harengula humeralis Cuvier, 1829 = prugasta srdela
Vrsta: Harengula zunasi Vleeker, 1854 = Zunasi
Rod: Herklotsichthys=
Rod: Lile=
Rod: Opisthonema=
Vrsta: Opisthonema oglinum Lesueur, 1818 = Atlantska machuela
Rod: Sardinops Hubbs, 1929 = Sardinops
Vrsta: Sardinops melanostictus Temminck et Schlegel, 1846 = dalekoistočna sardina, ili Ivasi
Vrsta: Sardinops neopilchardus Steindachner, 1879 = australska sardina
Vrsta: Sardinops ocellata Pappe, 1853 = južnoafrička sardina
Vrsta: Sardinops sagax Jenyns, 1842 = pacifička sardina
Podvrsta: Sardinops sagax melanosticta Schlegel, 1846 = dalekoistočna sardina, ivasi
Podfamilija: Dorosomatinae=
Rod: Anodontostoma=
Rod: Clupanodon Lacepede, 1803 = Klyupanodon
Vrsta: Clupanodon punctatus Schlegel, 1846 = pjegava haringa ili pjegavi konosir
Rod: Dorosoma
Rod: Gonialosa
Rod: Konosirus Jordan & Snyder, 1900. Poznavatelji
Vrsta: Konosirus punctatus Temminck et Schlegel, 1846 = pjegavi konosir, ili carska haringa
Rod: Nematalosa
Podfamilija: Dussumieriinae=
Rod: Dayella
Rod: Dussumieria = Dussumieria
Vrsta: Dussumieria acuta Valenciennes, 1847 = obična Dussumieria
Rod: Etrumeus Bleeker, 1853 = Urume-iwashi
Vrsta: Etrumeus micropus Schlegel, 1846 = Urume-iwashi
Vrsta: Etrumeus teres DeKay, 1842 = Obična okrugla trbušna haringa
Rod: Gilchristella
Rod: Jenkinsia
Rod: Luisiella
Rod: Sauvagella
Rod: Spratelloides=
Rod: Spratellomorpha=
Rod: Nannothrissa=
Rod: Neopisthopterus=
Podfamilija: Pellonulinae=
Rod: Clupeichthys=
Rod: Clupeoides=
Rod: Congothrissa=
Rod: Corica
Rod: Cynothrissa=
Rod: Ehirava=
Rod: Hyperlophus=
Rod: Knightia
Rod: Laeviscutella
Rod: Limnothrissa=
Rod: Microthrissa
Rod: Minyclupeoides=
Rod: Odaxothrissa=
Rod: Pellonula=
Rod: Poecilothrissa=
Rod: Potamalosa
Rod: Potamothrissa
Rod: Stolothrissa=
Rod: Thrattidion=
Rod: Platanichthys=
Rod: Ramnogaster=
Rod: Rhinosardinia
Rod: Sardina Antipa, 1906 = Sardine
Vrsta: Sardina pilchardus Walbaum, 1792 = Sardina
Podvrsta: Sardina pilchardus sardina Risso, 1827 = europska sardina
Rod: Sardinella Valenciennes, 1847 = Sardinella
Vrsta: Sardinella aurita Valenciennes, 1847 = Sardinella
Vrsta: Sardinella eba = ravna sardinela
Vrsta: Sardinella fimbriata Valenciennes, 1847 = sastavljena ljuskava sardinela
Vrsta: Sardinella longiceps Valenciennes, 1847 = Sardinella velike glave
Vrsta: Sardinella zunasi Bleeker, 1854 = japanska sardinela
Rod: Sierrathrissa=
Rod: Sprattus Girgensohn, 1846 = Šprati, ili papaline
Vrsta: Sprattus balticus Schneider, 1904 = Baltička papalina
Vrsta: Sprattus fuegensis Jenyns, 1842 = južnoamerička papalina
Vrsta: Sprattus sprattus Linnaeus, 1758 = Šprat
Podvrsta: Sprattus sprattus balticus Schneider, 1908 = Baltička papalina
Podvrsta: Sprattus sprattus phaericus Risso, 1826 = crnomorska papalina
Porodica: Denticipitidae Clausen, 1959 = Denticeps
Rod: Denticeps Clausen, 1959 =
Rod: Paleodenticeps=
Porodica: Engraulidae Gill, 1861 =
Rod: Amazonsprattus=
Rod: Anchoa = Anchoa
Vrsta: Anchoa cubana Poey, 1868 = kubanska anchoa
Rod: inćuna
Rod: Anchoviella Fowler, 1911 = Anchoviella
Vrsta: Anchoviella lepidentostole Fowler, 1911 = Prugasta inćuna
Rod: Cetengraulis=
Rod: Coilia=
Rod: Encrasicholina=
Rod: Engraulis Cuvier, 1816 = Inćuni
Vrsta: Engraulis encrasicolus Linnaeus, 1758 = Inćun ili inćun
Podvrsta: Engraulis encrasicolus maeoticus =
Podvrsta: Engraulis encrasicolus ponticus Aleksandrov, 1927 =
Vrsta: Engraulis japonicus Temminck & Schlegel, 1846 = japanski inćun
Vrsta: Engraulis mordax Girard, 1854 = kalifornijski inćun
Vrsta: Engraulis ringens Jenyns, 1842 = peruanski inćun
Rod: Jurengraulis=
Rod: Lycengraulis=
Rod: Lycothrissa=
Rod: Papuengraulis=
Rod: Pterengraulis=
Rod: Setipinna=
Rod: Stolephorus Lacepède, 1803 = Stolephors
Vrsta: Stolephorus commersonnii Lacepede, 1803 = Stolephorus Commerson
Vrsta: Stolephorus indicus van Hasselt, 1823 = indijska stolica
Rod: Thryssa = Trissa
Vrsta: Thryssa dussumieri Valenciennes, 1848 = Golden Triss
Porodica: Pristigasteridae = Pristigasteridae
Rod: Ilisha Grey, 1846 = Ilishi
Vrsta: Ilisha africana Bloch = istočna Ilisha
Vrsta: Ilisha elongata Bennett, 1830 = Ilisha
Rod: Pellona
Rod: Pristigaster
Porodica: Sundasalangidae T. R. Roberts, 1981 = Sundasalanx
Rod: Sundasalanx T. R. Roberts, 1981 =
Književnost:
jedan. L. S. Berg. Slatkovodna riba SSSR-a i susjednih zemalja. 1. dio. 4. izdanje. Moskva, 1948
2. H. P. Naumov, N. H. Kartašev. Zoologija kralježnjaka. Inferiorni hordati, bez čeljusti, ribe, vodozemci. Moskva "Gimnazija", 1979
3. Tečaj zoologije. B. A. Kuznjecov, A. 3. Černov, L. H. Katonova. Moskva, 1989