Genetičari su naučili predvidjeti životni vijek ptica

Životni vijek je povezan s duljinom njihovih telomera - kratkih sekvenci nukleotida na krajevima kromosoma.

Grupa biologa predvođena Patom Monaghanom sa Sveučilišta u Glasgowu pronašla je metodu koja se može koristiti za određivanje približnog životnog vijeka zebrastih zeba (Taeniopygia guttata). Pokazalo se da kod pilića čija starost ne prelazi 25 dana, očekivani životni vijek korelira s duljinom telomera: što su telomere duže, to ptice duže žive.

Moderna genetika smatra telomere - kratke sekvence nukleotida na krajevima kromosoma - markerima starenja. Svakom staničnom diobom telomeri se skraćuju zbog nesposobnosti enzima DNA polimeraze da sintetizira kopiju DNK od samog kraja. Ostaje nedvosmislen kraj koji ne pada u dječju ćeliju.

Genetičari su naučili predvidjeti životni vijek ptica


Zebra zebe (Taeniopygia guttata)

Znanstvenici su u svom eksperimentu smjestili 99 zeba u prostrane kaveze i devet godina ih promatrali od rođenja do smrti. Cijelo to vrijeme određivana je duljina telomera u eritrocitima. Prvo mjerenje obavljeno je kada su pilići navršili 25 dana. U toj mladoj dobi Monaghan je pronašao najbližu korelaciju između duljine telomera i životnog vijeka ptica. U dobi od godinu dana ta je korelacija već bila manja, a u sljedećim godinama - 3, 4, 6, 7 godina, nastavila je opadati.

Prema riječima autora, upravo je to razlog zašto znanstvenici dosad nisu pronašli vezu između duljine telomera i očekivanog životnog vijeka. “Većina autora odredila je duljinu telomera kod prilično starih osoba. Ali u ovom slučaju ispada da je većina pojedinaca s kratkim telomerima već jednostavno umrla”, objašnjava Monaghan.

Thomas von Zglinicki, gerontolog sa Sveučilišta Newcastle, smatra da se zaključak koji su donijeli Monaghan i njezini kolege ne može ekstrapolirati na ljude. Prema njegovim riječima, otprilike 50% ptica ugine prije nego što dosegnu polovicu prosječnog životnog vijeka, a za ljude je ta brojka blizu 10%. "Moguće je da kratki telomeri u zebama ukazuju na to da su te osobe predisponirane na niz bolesti, a uopće ne ukazuju na njihov mogući životni vijek", smatra znanstvenik.

Anna Govorova