Porodica: crotalidae siva, 1825 = čegrtuše [jamoglave] zmije
Sistematika obitelji Zvečarke [jamoglave] zmije:
Rod: Agkistrodon Beauvois = Shchitomordniki
Vrsta: Agkistrodon blomhoffi = orijentalna njuška
Vrsta: Agkistrodon halys = obična njuška
Rod: Bothrops Wagler = američke zmije s kopljastim glavama, oborops
Rod: Crotalus Linnaeus, 1758 = (Prave) zvečarke
Rod: Hypnale Fitzinger = cejlonska njuška
Rod: Lachesis Daudin, 1803 = Bushmasters, surukuku
Rod: Sistrurus Garman = Patuljaste zvečarke
Rod: Trimeresurus Lacépède = azijske zmije s kopljastim glavama, kefi, poskoke
Rod: Tropidolaemus Wagler = Temple keffis
Kratak opis obitelji
Za sve, bez iznimke, jamičaste glave, vrlo je karakterističan poseban upareni osjetilni organ, koji ima oblik facijalnih jama smještenih između nosnica i oka. Stoga su ove zmije dobile ime "jamoglavci". Zmije šuplje glave u općem smislu strukture i načina života imaju mnogo zajedničkog s poskokom.
Uloga parnih jamica dugo je ostala nepoznata, a tek krajem 30-ih godina znanstvenici su eksperimentima ustanovili da su ti organi osjetljivi termolokatori. Utvrđeno je da termolokator jamoglave zmije detektira temperaturne razlike i manje od 0,2°.
Budući da je termolokatorski organ uparen i smješten s obje strane glave, zmiji nije teško procijeniti u kojem se smjeru i na kojoj udaljenosti nalazi predmet koji zrači toplinom. Zmija određuje udaljenost do objekta po kutu kojeg stvaraju zrake topline koje padaju u lijevu i desnu jamu (stereo efekt). Uz pomoć termolokatora noću i u sumrak traže svoj plijen – male sisavce i ptice.
Aparat s jamičastim zubima raspoređen je općenito na isti način kao i kod poskoka. Njihova maksilarna kost je znatno skraćena, sposobna za rotaciju i nosi samo parne otrovne očnjake. Na bočnoj strani ove kosti, za razliku od poskoka, postoji opsežna depresija. U njemu se nalazi termolokacijski organ.
Glava koštica ima trokutasti ili srcoliki oblik s izraženim cervikalnim presjekom i prekrivena je malim ljuskama. Tijelo je gusto, ali obično nije debelo, prekriveno najčešće jako rebrastim ljuskama. Rep je kod kopnenih vrsta obično kratak, oštro sužen, dok je kod arborealnih vrsta tanak, žilav i služi kao organ za hvatanje.
