Porodica: muscicapidae vigors, 1825 = muharice

Sistematika obitelji Flycatcher:

Rod: Antipes

Rod: Campicoloides=

Rod: Cercotrichas = Tugajski slavuji

Vrsta: Cercotrichas galactotes Temminck, 1820 = tugajski slavuj, ili crvena pehara

Rod: Cichladusa=

Rod: Cinclidium=

Rod: Copsychus Wagler, 1827 = Shama-drozdovi

Vrsta: Copsychus malabaricus = Shama Thrush s bijelim grbovima

Rod: Cossypha Vigors, 1825 = Cossifs, ili gonjene crvenperke

Vrsta: Cossypha heinrichi Rand, 1955 = angolski crvendać

Vrsta: Cossypha humeralis = Bijelogrli crvenokošci

Rod: Cyanoptila Blyth, 1847 = Blue Flycatchers

Vrsta: Cyanoptila cyanomelana Temminck, 1829 = Plava muharica

Rod: Cyornis Blyth, 1843 = Cyornis Flycatchers

Rod: Empidornis=

Rod: Enicurus Temminck, 1822 = Fortails

Vrsta: Enicurus maculatus Vigors, 1831 = Spotted Forktail

Vrsta: Enicurus scouleri Vigors, 1832 = Bijela noga

Rod: Erithacus Cuvier, 1800 = Robins

Vrsta: Erithacus comadori = crnogrli crvendać, ili Ryukyu slavuj

Vrsta: Erithacus rubecula Linnaeus, 1758 = crvendać, ili repol, ili crvendać

Rod: Eumyias Cabanis, 1850 = Azurne muharice

Vrsta: Eumyias thalassinus Swainson, 1838 = Nebeskoplava muharica, ili Verditerova muharica

Rod: Ficedula Brisson, 1760 = Pied Flycatchers

Vrsta: Ficedula albicilla Pallas, 1811 = istočna mala muharica

Vrsta: Ficedula albicollis Temminck, 1815 = Beloneck muholovka

Vrsta: Ficedula hypoleuca Pallas, 1764 = Pigasta muharica

Vrsta: Ficedula mugimaki Temminck, 1836 = Taiga muholovka ili mugimaki muholovka

Vrsta: Ficedula narcissina Temminck, 1836 = japanska muharica

Vrsta: Ficedula parva Bechstein, 1794 = Mala muharica

Vrsta: Ficedula ruficauda Swainson, 1838 = crvenorepa muharica

Vrsta: Ficedula semitorquata Homeyer, 1885 = muholovka s poluogrlicom

Vrsta: Ficedula superciliaris Jerdon, 1840 = Ultramarin Flycatcher

Vrsta: Ficedula tricolor Hodgson, 1845 = crna i plava muharica

Vrsta: Ficedula zanthopygia Hay, 1845 = žuta muharica

Rod: Fraseria = Fraseria

Rod: Humblotia

Rod: Irania Filippi, 1863 = Barnacles

Vrsta: Irania gutturalis Guerin, 1843. = Barnacle Nightingale

Rod: Larvivora Hodgson, 1837 = Plavi slavuji

Vrsta: Larvivora akahige Temminck, 1835 = japanski crvendać

Vrsta: Larvivora cyane Pallas, 1776 = Plavi slavuj

Vrsta: Larvivora sibilans Swinhoe, 1863 = zviždaći slavuj

Rod: Luscinia Forster, 1817 = Slavuji

Vrsta: Luscinia brunnea Hodgson, 1837 = Indijski slavuj

Vrsta: Luscinia calliope Pallas, 1776 = crvenogrli slavuj

Vrsta: Luscinia cyanura Pallas, 1773 = Plavorep

Vrsta: Luscinia luscinia Linnaeus, 1758 = obični slavuj

Vrsta: Luscinia megarhynchos Brehm, 1831 = Južni slavuj

Vrsta: Luscinia pectoralis Gould, 1838 = Crvenka

Vrsta: Luscinia phoenicuroides J. E. Siva & G. R. Grey, 1847 = Hodsonia

Vrsta: Luscinia svecica Linnaeus, 1758 = Plavovrat

Rod: Melaeornis = crne muharice

Vrsta: Melaeornis fischeri Reichenow, 1884 = bijelooka olovna muharica

Vrsta: Melaeornis pammelaina = crna južnoafrička muharica

Rod: Muscicapa Brisson, 1760 = Prave muharice

Vrsta: Muscicapa albicollis Temminck, 1815 = Beloneck muholovka

Vrsta: Muscicapa cyanomelana Temminck, 1828 = Plava muharica

Vrsta: Muscicapa griseisticta Swinhoe, 1861 = šarena muharica

Vrsta: Muscicapa latirostris Raffles, 1822 = širokokljuna muharica

Vrsta: Muscicapa narcissina Temminck, 1835 = žuta muharica

Vrsta: Muscicapa parva Bechstein, 1793 = Mala muharica

Vrsta: Muscicapa sibirica Gmelin, 1788 = kit ubojica muholovka, ili sibirska

Vrsta: Muscicapa striata Pallas, 1764 = Siva muharica

Rod: Muscicapella

Rod: Myioparus

Rod: Myrmecocichla=

Rod: Namibornis=

Rod: Niltava = Niltava

Vrsta: Niltava sundara = Niltava crvenotrbušasta

Rod: Oenanthe Vieillot, 1816. = Kamenki

Vrsta: Oenanthe albonigra Hume, 1872 = Bijelo-crna pšenica

Vrsta: Oenanthe bottae Bonaparte, 1854 = crvenoprsa pšenica

Vrsta: Oenanthe chrysopygia DeFilippi, 1863 = zlatna guska pšenična

Vrsta: Oenanthe deserti Temminck, 1825 = Pustinjska pšenica

Vrsta: Oenanthe finschii Heuglin, 1809 = crnovrata pšenica ili crnovrata pšenica ili bijelovrata pšenica

Vrsta: Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758 = španjolska pšenica ili crna piga

Vrsta: Oenanthe isabellina Temminck, 1829

Vrsta: Oenanthe leucopyga Brehm, 1855 = bjelorepa pšenica

Vrsta: Oenanthe leucura Strickland, 1849 = crnotrbuša pšenica

Vrsta: Oenanthe lugens Lichtenstein, 1823 = Grijač pogreba

Vrsta: Oenanthe moesta Lichtenstein, 1823 = crvenkasta pšenica

Vrsta: Oenanthe monacha Temminck, 1825 = pšenična redovnica

Vrsta: Oenanthe oenanthe Linnaeus, 1758 = Pšenica, ili suputnik

Vrsta: Oenanthe picata Blyth, 1847 = crni grijač

Vrsta: Oenanthe pleschanka Lepechin, 1771 = Plešanka, gonjena plešanka

Vrsta: Oenanthe xanthoprymna Hemprich et Ehrenberg, 1833 = zlatorepa pšenica ili crvenorepa pšenica

Rod: Phoenicurus Forster, 1817 = Crvenke

Vrsta: Phoenicurus auroreus Pallas, 1776 = sibirski crvenokožac

Vrsta: Phoenicurus caeruleocephalus Vigors, 1831 = Sivoglavi crvenokožac

Vrsta: Phoenicurus erythrogastrus Pallas, 1811 = Crvenotrbušasti crvenokošci

Vrsta: Phoenicurus erythronotus Eversman, 1841 = Redback redstart, or redback

Vrsta: Phoenicurus frontalis Vigors, 1832 = plavočeli crvendać

Vrsta: Phoenicurus fuliginosus Vigors, 1831 = Sivi crvenokošci

Vrsta: Phoenicurus hodgsoni F. Moore, 1854 = Field Redstart

Vrsta: Phoenicurus leucocephalus Vigors, 1831 = vodeni crvenokošci

Vrsta: Phoenicurus ochruros Gmelin, 1774 = Crni crvendać

Vrsta: Phoenicurus phoenicurus Linnaeus, 1758 = Redstart ili liska

Rod: Pinarornis

Rod: Pogonocichla=

Rod: Saxicola Bechstein, 1802 = Novac

Vrsta: Saxicola caprata Linnaeus, 1766 = Crno kovanje

Vrsta: Saxicola insignis Grey, 1846. = Veliki kovani novac

Vrsta: Saxicola maura Pallas, 1773. = kovanica sibirskih mitesera

Vrsta: Saxicola rubetra Linnaeus, 1758 = Livadska metvica

Vrsta: Saxicola rubicola Linnaeus, 1766 = crnoglavi ili crnogrli novac

Vrsta: papiga Saxicola stejnegeri, 1908. = orijentalni novac

Vrsta: Saxicola torquatus Linnaeus, 1766. = kovani novac

Rod: Sheppardia

Rod: Stiphrornis

Rod: Swynnertonia=

Rod: Tarsiger Hodgson, 1845 = Plavorepi

Vrsta: Tarsiger chrysaeus Hodgson, 1845 = Zlatorepi slavuj

Vrsta: Tarsiger indicus Vieillot, 1817 = bijelobri slavuj

Rod: Thamnolaea


Kratak opis obitelji

Muharice - male ptice (duljine 10-20 cm, težine 8-30 g). Upoznajte se šume raznih vrsta, rjeđe u grmlju - neke vrste - u kulturnim krajolicima (vrtovi, parkovi, naselja). Rasprostranjen samo u Starom svijetu, gotovo posvuda, osim u polarnim područjima i ogromnim pustinjama.
Prianjanje je prilično čvrsto. Kljun je kratak ili srednje dug, širok u podnožju i obično zamjetno spljošten. Greben mandibule je jasno definiran. Na kraju kljuna nalazi se mala udica. Baza kljunova - perje s izduženim šipkama, ponekad djelomično prekrivajući široko razmaknute nosnice. Nozdrve su postavljene nisko, bliže rezu usta nego grebenu mandibule. Čekinje su u pravilu dobro razvijene u kutovima usta. Noge slab. Metatarzus je kratak i slab, sa stražnje strane prekriven s dvije velike ljuske. Prsti su tanki, s kratkim pandžama.Krila izdužena, blago zašiljena. Primary primaries 10 - vrh krila formiraju treći, četvrti i peti, odnosno treći i četvrti predizbor. Rep od 12 kormilara, srednje dužine. Međutim, kod nekih vrsta repno perje, osobito srednje, oštro je izduženo, a rep prelazi duljinu krila za 3-5 puta. Ponekad se na glavi nalazi čuperak izduženog perja. Perje zaglađeno, mekano. Perje na čelu je raspleteno i usmjereno nešto naprijed. Bojanje vrlo raznolik: od jednobojnih smećkastih do vrlo svijetlih. Mnoge vrste imaju izraženu spolni dimorfizam obojenost, neke vrste je nemaju. Boja pilića u prvom gniježđenju perja je pjegava ili s ljuskavim uzorkom.Pilići mijenjaju svoje malo perje u jesen i postaju slični ženkama. U brojnim vrstama mužjaci oblače punu bračnu odjeću tek u drugoj, pa čak i trećoj godini života, a sudjeluju u reprodukciji u dobi od oko godinu dana. Sudbina vrsta u godini je jedno linjanje: potpuno postbračno, druge imaju djelomično ili potpuno predbračno linjanje.
Dio vrste pridržava se rubovima i rijetkim područjima šume, drugi vode tajni život, naseljavajući guste plantaže. U vertikalnoj distribuciji idu visoko - do 4000 m na Himalaji.U svibnju i lipnju nalaze se kvačice jaja. monogamija- kod nekoliko vrsta opisana je fakultativna bigamija: dvije ženke gnijezde se na mjestu mužjaka. Pjesma mužjaka je prilično monotona, ponekad zvučna. Neke vrste grade otvorena, ponekad vrlo vješto uvijena gnijezda, učvršćujući ih u rašljama grana grma ili stabla. Ostale vrste se gnijezde skrivene: iza zaostale kore, u trulim panjevima, udubinama, rado zauzimaju umjetna gnijezda. Broj jaja 4-6, u malim oblicima do 7-8-9. Jaja su u nekim oblicima jednobojna, u drugima su šarena.Obično jedna spojka godišnje. Kod većine vrsta, oba partnera inkubiraju kvačilo, u nekoliko vrsta samo ženka. Inkubacija2,5-3 tjedna, isto toliko vremena pilići ostaju u gnijezdu. pilići oba partnera hrane. Pilići koji su izletjeli iz gnijezda kratko lutaju s roditeljima, a potom se leglo raspada. Izvan sezone razmnožavanja većina vrsta se drži sama, rjeđe u malim skupinama. Migracija u umjerenim geografskim širinama - stižu dosta kasno, odlijeću.
hraniti se pretežno kukci, u manjoj mjeri ostali mali beskralješnjaci - ponekad jedu bobičasto voće. Uobičajeni način lova: ptica sjedi na grani i, uzlijetajući, hvata kukca. Uz nedostatak letećih insekata, hrane se kljucanjem plijena na granama, lišću na tlu.
U CIS-u postoji 14 vrsta 2 roda - 13 vrsta gnijezda[1][2].