Nepci žvaču svojim nepcem

Newt Laurenti, ili sivo-pjegavi triton (Triturus carnifex) - mali (do 18 cm dužine) slatki vodozemac s izražajnim (tijekom sezone parenja) grbom na leđima. Pripada rodu Triturus iz obitelji pravih daždevnjaka. Valja napomenuti da je ovaj trit, kao i drugi njegovi kolege, vrlo proždrljiv - jede sve što u bitci može svladati ili ugurati u usta, od ličinki komaraca i crva do puževa s jakim oklopom, sitnih riba, pa čak i vlastitih mladunčad.

Skupina znanstvenika na čelu s dr. Egonom Heissom sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni (Njemačka) odlučila je proučiti kako sivopjegavi triton upija hranu, te je došla do zapanjujućeg otkrića. Gledajući kako se triton hrani, biolozi su bili zaintrigirani pokretima glave, čeljusti i jezika vodozemca nakon što je zgrabio svoj plijen. "Nit je stvarno žvakao", bio je uvjeren Egon Heiss.

Nekada se smatralo da daždevnjaci gutaju cijelu hranu, no znanstvenici su to opovrgli kada su otkrili da njihov ispitanik žvače i plijen. Ali učinio je to na potpuno drugačiji način od ostalih kralježnjaka. Istraživači su uspjeli dobiti jasnu sliku o tome što se događa kada triton proguta hranu pomoću rendgenskog video uređaja na Institutu za zoologiju i evolucijska istraživanja na Sveučilištu u Jeni.

Pokazalo se da Laurentijev triton koristi takozvane nepčane zube smještene na nepčanim kostima kako bi žvakao svoj plijen. Nepčani zubi su vrlo oštri i dosežu duljinu od 0,5 do 1 milimetar. Međutim, oni se stalno ažuriraju. Ovim zubima triton može čak i razbiti kutikulu ličinki muhe, koja im služi kao jaka školjka. Svojim jezikom vodozemac pritišće hranu uz nepce, prekriveno zubima, i počinje trljati plijen u njega ritmičkim pokretima, pretvarajući ga u probavljivu masu.

“To ubija žrtvu i istovremeno pokreće probavne izlučevine”, kaže dr. Heiss. Ali triton koristi obične zube samo da uhvati i zadrži žrtvu.

Ovaj neobičan mehanizam žvakanja tritona postavlja pitanje kako se to može objasniti u kontekstu evolucije. "Možemo nagađati da su pravi nepčani zubi bili prisutni u ranih kopnenih kralježnjaka, a sumnjamo da mehanizam žvakanja `jezik protiv nepca` ovog tritona datira još od samih početaka kopnenih kralježnjaka", kaže on. Vrlo slični mehanizmi žvakanja doista se mogu naći u drevnih sisavaca poput ehidne i platipusa, kao i kod morskih krava. Iako su kod ovih životinja nepčani zubi zamijenjeni rožnatim pločama, između njih te životinje melju hranu prije nego što je progutaju.

Anastazija Krutikova
https://nat-geo.hr/