Epilepsija

epilepsija (epilepsija) bolest neurološke prirode koja se očituje iznenadnim, kratkotrajnim, kloničko-toničkim konvulzijama.

Sve životinje mogu biti pogođene. Najčešća patologija manifestira se kod mačaka, pasa, miševa.

Etiologija

Epilepsija se obično dijeli na jednu, čiji uzroci nisu razjašnjeni i genetski predisponirani.

Genetska epilepsija je spolno vezana i nasljeđuje se na recesivan način.

Uzroci epileptičkih simptoma nisu jasni. Međutim, statistički podaci povezuju sekundarnu epilepsiju s komplikacijama nakon zaraznih bolesti. Postoji mišljenje da mikroskopski agens može uzrokovati poremećaje u provodnim procesima u živčanim stanicama i vlaknima bez histopatološkog oštećenja.

Mogući uzrok može biti opijenost i trovanje, koji utječu na provođenje živčanih impulsa. Modrice i potresi mozga neizravno također mogu dovesti do napadaja.

Kod mesoždera se epileptičke manifestacije javljaju nakon oboljelih od kuge, a kod svinja nakon trovanja natrijevim kloridom.

Tijekom istraživanja utvrđuje se nizak šećer u krvi, mogu biti tumori na mozgu, učinci mačje leukemije, manjak u prehrani vitamina B, kalcija i magnezija. Sve to također može biti uzrok manifestacije patologije.

Simptomi

Početak napadaja je nepredvidiv. Učestalost, brzina i snaga variraju bez ikakvih konvencija. Intervali između kliničkih manifestacija mogu biti od nekoliko minuta do nekoliko mjeseci.

Trajanje patologije je od nekoliko sekundi, ponekad je riječ samo o brzom trzanju, bez nastavka, i do 3-4 minute kontinuiranih konvulzija.

Ako pažljivo promatrate životinju, primijetit ćete da se ponekad uoči samog napada tjeskoba, kružni pokreti, strah. Navjestitelji se mogu različito manifestirati kod svake životinje, ali se ponavljaju na vrijeme, što će omogućiti pripremu.

Sam konvulzivni napadaj može biti od laganog trzanja uda, do grčevitoga stiskanja mišića vrata, leđa, čeljusti, uda. U ovom trenutku životinja može pasti na tlo, pomicati udove, nehotice mokriti i vršiti nuždu.

Pokreti žvakanja mogu biti popraćeni obilnom, pjenastom salivacijom.

Svi znakovi mogu biti uzastopni ili simultani, dok neki mogu ispasti iz slike. Istodobno se povećavaju respiratorni pokreti i broj otkucaja srca.

Na kraju napada životinja je iscrpljena, depresivna, ponekad ne može stajati na udovima i leži. Blagi napadaji se toleriraju u stajanju.

Ako je epilepsija nastala kao posljedica opijenosti tijela, tada se mogu pridružiti znakovi povraćanja ili nagona.

Kod pasa epilepsija počinje malim napadajima. U tom slučaju može hodati u krugovima, odmahivati ​​glavom, praviti pokrete za žvakanje, visoko podići udove. S vremenom se simptomi mogu pojavljivati ​​češće i trajati dulje. Pridružuju im se bočni padovi i pokreti trčanja. Trajanje napada je 1-2 minute.

Dijagnoza

Dijagnoza se temelji na kliničkim znakovima.

Prilikom postavljanja dijagnoze treba je razlikovati od toplinskog i sunčanog udara, bolesti središnjeg živčanog sustava, kongenitalnih malformacija.

Liječenje

Terapijske mjere usmjerene su na liječenje osnovnih bolesti.

Prehrana životinja je uravnotežena u vitaminima i mineralima.

Redovito, tečaj je neophodan za provođenje terapije vitaminima skupine B (B₆, V₁₂) koristite kalcijev glukonat, glutaminsku kiselinu.

Male životinje tijekom razdoblja pauza tretiraju se heksamidinom. Početne udarne doze od 30-35 mg/kg dane dnevno, zatim smanjene na održavanje.

Kod kardiovaskularnih poremećaja propisuju se srčani glikozidi i bronhodilatatori.

Za pse je primjenjiv natrijev volproat. Oblik oslobađanja u granulama s produljenim djelovanjem omogućuje vam da odaberete dozu za svaku životinju pojedinačno. Primjena lijeka zahtijeva stalno praćenje jetrenih enzima.

Također možete koristiti karbamazepin, gabapentin, fenobarbital.

Životinjama s epileptičkim napadima ne bi se smjelo dopustiti razmnožavanje. Pružaju mir, ograničavaju visoku tjelesnu aktivnost i duge šetnje.

Prevencija

Preventivne mjere se sastoje od izbjegavanja ozljeda životinja. Prehrana treba biti uravnotežena u smislu esencijalnih nutrijenata, kao i kalcija i vitamina B.

Potrebno je redovito provoditi liječničke preglede životinja radi pravovremenog otkrivanja bolesti, posebice zaraznog podrijetla, te pružanja terapijske pomoći.