Lukavstvo korvida prepoznato je kao namjerno

Novi rad nastavak je niza eksperimenata u kojima su znanstvenici pokušali dokazati postojanje složene mentalne sposobnosti - ideje o namjerama kolega.

Studija je započela radom u kojem je predloženo skrivanje hrane od svojih rođaka. Znanstvenici su pokazali da one ptice koje su se pohranile pod nadzorom drugih ptica imaju dvostruko veću vjerojatnost da će to kasnije sakriti. Iz ovoga su biolozi zaključili da ptice skrivaju hranu jer znaju (pa i od sebe) o sklonosti predstavnika svoje vrste da kradu tuđe.

Takvo objašnjenje pretpostavlja postojanje mentalnih sposobnosti, koje se kod ljudi, primjerice, razvijaju tek do pete godine.

Drugi biolozi doveli su u pitanje ovo objašnjenje i pokazali da se potpuno isto ponašanje može primijetiti ako prisutnost konspecifikata jednostavno dovede šojku u stanje stresa, što ne čudi s obzirom na veliku razliku u hijerarhiji među pticama. Upravo stres i zaborav, a ne razvijeno razmišljanje, dovode do povećanja učestalosti skrivanja, tvrdili su autori rada.

Tijekom pokusa, pticama su najprije pokazani pladnjevi (A) u koje se mogla sakriti hrana, ali sama hrana nije davana. Tada su šojke dobile nove pladnjeve (B) i orahe, koje su ptice odmah sakrile u njih. Potom su odneseni pladnjevi, iz njih izvađeni orasi, a zatim je, nakon kraće pauze, izveden završni pokus. Ptice su dobile orahe, nove pladnjeve i jednu od dvije vrste starih pladnjeva: A ili B. Prema teoriji "stresa", otkrivanje nestalih orašastih plodova iz pladnja B od strane ptica trebalo je potaknuti skrivanje, ali to se nije dogodilo. Skrivali su orahe jednakom učestalošću i u prvom i u drugom slučaju. To, prema znanstvenicima, sugerira da šojke još uvijek namjerno skrivaju svoje zalihe, a ne pod utjecajem stresa.

Nedavno je objavljeno više dokaza o postojanju koncepta namjere kod šojki. Znanstvenici su pokazali da ptice obraćaju pažnju na zvukove koje ispuštaju kada skrivaju hranu i kada same kradu hranu iz skrovišta.