Srednjoazijska kornjača (agrionemys horsfieldii)

Ovaj Srednjoazijska kornjača ranije se zvao stepa i bio je dio roda Testudo(Testudo horsfieldii), sa oko 30 vrsta.Ime je dobila na latinskom 1844., a na ruskom zahvaljujući A. Nikolsky, koji je objavio opsežnu knjigu 1902. godine"Gmazovi i ribe". On je posebno napisao, započevši priču o ovoj kornjači: "Drugu rusku vrstu istog roda (što znači Testudo) možemo nazvati stepskom kornjačom".

Kao što se može vidjeti iz modernog naziva ove vrste kornjača, ruski i latinski nazivi su se pokazali netočnim. Biološke značajke vrste zahtijevale su da se izdvoji u samostalan monotipski rod sa samo jednom vrstom. Što se imena tiče "stepa", onda to nije istina jer se kornjača ne pojavljuje upravo u stepama, već živi u polupustinjama, pustinjama, na područjima sa zbijenim pješčanim i glinenim tlima. Trebalo nam je tako dugo objašnjenje jer se zastarjela imena ove kornjače još uvijek nalaze u mnogim knjigama.

Srednjoazijska kornjača (Agrionemys horsfieldii)

Srednjoazijska kornjača. Fotografija Marina Brunova

Oklop ove kornjače je nizak, zaobljen, obojen zaštitnim žuto-smeđim tonovima, s tamnim mrljama nejasnih obrisa - boje tla na kojem živi. Karapaks ima 13 rožnatih šišaka, plastron 16, a sa strane ima 25 šiša. Svaki od 13 štitova karapaksa ima žljebove, obično broj žljebova odgovara broju godina koje je živjela kornjača (slično krugovima na posječenom stablu). Prednje noge nose četiri tupe kandže. Visina karapaksa varira, plastron kod mužjaka je blago konkavan. Najveći od pronađenih primjeraka imao je oklop dug oko 28 cm, ali većina kornjača ima veličinu oklopa ne veću od 20 cm, a ženke su obično veće od mužjaka.

Kornjača živi uglavnom u državama srednje Azije, od Južnog Kazahstana do Indije, Pakistana, Irana, Afganistana.Rijetka je u Rusiji, blizu sjeveroistočne obale Kaspijskog mora, na jugu regije Orenburg. Postoje opisi njegovog položaja na jugu Čeljabinske regije, ali najvjerojatnije je tamo doveden. Uostalom, ponekad ljeti izvještavaju novine"nalaz" kornjače i u predgrađu. Ova kornjača živi i u riječnim dolinama, pustinjskim ravničarskim područjima i u planinama (na primjer, u Hissarskom lancu, njena staništa su pronađena na nadmorskoj visini od 1115 m). Povremeno se nalazi na poljoprivrednom zemljištu. Ova kornjača ljubiteljima ruskog terarija obično dolazi putem trgovine kućnim ljubimcima. Nedavno su kornjače u rasutom stanju dovedene u trgovine za kućne ljubimce, poslane u izvoz. Samo 160 tisuća ovih kornjača stalno se izvozilo iz Kazahstana. Donedavno se u povoljnim područjima moglo naći i do 200 ovih životinja po hektaru, u prosjeku njihova gustoća od 1-20 komada po hektaru smatrala se normalnom. Trenutno se njihov broj u mnogim regijama bivšeg SSSR-a naglo smanjio zbog hvatanja, spaljivanja, smrti ispod kopita stoke, kotača traktora i automobila.

No, na broj kornjača utjecalo je i namjerno djelovanje ljudi protiv ovih bezopasnih životinja. U Turkmenistanu među određenim dijelom stanovništva postoji uvjerenje da je kornjača najprljavija životinja. No, ovo uvjerenje prethodno je pratila zabrana diranja kornjače. Danas je to u kombinaciji s agresivnošću tinejdžera koji uništavaju ova spora stvorenja. U Uzbekistanu je podrijetlo kornjače povezano u legendi s prijevarnim trgovcem. Tako je bez stida preobukao kupce da su oni bili ogorčeni i zavapili Allahu. Allah se naljutio, uzeo dvije zdjele vage, na kojima trgovac nije vagao brašno, i sa njima stisnuo prevaranta. "Zauvijek ćeš nositi ova svjedočanstva svoje sramote", - zaključio je Allah. Između vage, trgovac je imao samo glavu i udove koji su virili, a on se pretvorio u kornjaču. Mora se pretpostaviti da je takva legenda malo pridonijela pažljivom odnosu ljudi prema kornjačama.

Srednjoazijska kornjača je mnogo propatila od čovječanstva, pa bi ljubitelj terarija koji odluči imati ovog gosta u svojoj kući trebao učiniti sve da se iskupi za svoju nerazumnu braću i stvori najbolje uvjete za život kornjače, a ne da uništi to. Međutim, kako bi se uništila srednjoazijska kornjača, moraju se uložiti izuzetni napori.Sredozemna kornjača (Testudo graeca) Kornjača zmija ili dugovrata (Chelodinalongicolus) Šumska kornjača (Clemmys insculpta) "biološki filter" i može li se koristiti pri držanju crvenouhih kornjača?